Firma Prlić d.o.o iz Žepča jedina se u BiH bavi izradom hrastovih dužica koje se koriste za izradu visoko cjenjenih barik/barrique bačvi. Barrique bačva je vrhunac proizvodnje u vinskoj industriji bez koje bi sam vinski proces bio nezamisliv.
Riječ je o vrlo zahtjevnom proizvodu, koji zahtjeva vrhunsku kvalitetu sirovine, u ovom slučaju hrasta kitnjaka, sa strogo definiranom strukturom drveta i propisanim načinom rezanja drveta a sve temeljeno na stogodišnjoj tradiciji izrade bačvi.
Dragan Prljić, direktor firme, za Akta.ba je govorio o ovom vrhunskom proizvodu koji svoje mjesto nalazi u svjetski poznatim vinarijama.
“Početak izrade bačvi događa se na terenu, a ogleda se u tome da se prvo selekcionira sirovina i to hrast kitnjak. Za izradu elemenata koji čine jednu bačvu, tačnije dužica, potrebno je kvalitetno drvo kao što je hrast. Vrlo je zahtjevna njihova izrada jer se na kraju radi o vrhunskom proizvodu koji garantuje uspjeh sazrijevanja vina”, govori Prljić.
BAČVARSKO ISKUSTVO OD PREKO 50 GODINA
Osušene i obrađene dužice se upućuju u bačvariju sa iskustvom od preko 50 godina izrade bačava. Nakon toga se sve bačve testiraju na način da se tlače sa 0,2 bara u toku 24 sata. Samo ovake pripremljene bačve koje prolaze rigorozne mjere selekcije po pojedinim dijelovima procesa mogu se naći u podrumima. U njihovoj ponudi su četiri vrste bačvi.
Hrast koji se koristi za izradu bačvi nalazi se na visinama od 400 m i više i starosti je od 40 do 100 godina. Jedno takvo drvo treba da ispuni dosta parametara da bi se moglo koristiti za izradu. Jedan od njih je da tlo sa kojeg se uzima bude kamenito, vrlo je bitan i vizuelni pregled stabla – trupca. Nakon zadovoljavanja ovih parametara, trupci se režu na traženu dimenziju a zatim se po tradicionalnoj metodi cijepaju na dužice, koje ako zadovoljavaju visoke standarde kvalitete, idu na prirodno prošusivanje pod atmosferskim prilikama na najmanje jednu godinu.
Hrast kitnjak ili crveni hrast je bjelogorično drvo iz roda hrasta koje raste na brežuljkastim i brdskim područjima, doseže visinu do 40 metara, a može doseći prsni promjer jedan do tri metara. Isto tako može doživjeti čak i do 1000 godina starosti.
Ovako izrađena barrique bačva se smatra najskupljom robom izrađenom od drveta.
“Kada se napravi jedan cm3 jednog ovakvog proizvoda on je i do četiri puta skuplji od drugog namještaja koji je napravljen od hrastovog drveta kao što su kreveti, komode i slični dijelovi. Mi hrast nabavljamo sa područja koja su pod jakim utjecajem mediteranske klime, te smatramo da su naše bačve idealne za oplemenjivanje vina iz mediteranskih i submediteranskih područja. Sljubljivanje vina sa ovakvim hrastom smatramo komponentama koje će dodati još jednu kvalitetu proizvedenim vinima”, kaže Prljić.
Pored bačvi firma je na tržište plasirala i novi proizvod a riječ je o namještaju koji je namjenjen vinotekama, pivskim i vinskim podrumima a koji je također rađen od masivnog, visokokvalitenog hrastovog drveta.
“S obzirom da je ove sirovine jako malo i mora se strateški iskorištavati, u našoj firmi smo se odlučili i na izradu namještaja, koji se uglavnom pravi od preostalih, ne i skorištenih dijelova drveta za bačve. Ovaj namještaj je rađen za uređenje vinskih i pivskih podruma i u kratkom vremenu postao je jako tražen”, govori Prljić.
NAMJEŠTAJ OD STARIH GREDA
Ova firma u svojoj djelatnosti izrađuje i namještaj od starih greda a najzanimljivij su kreveti.
Proizvodi kao što su ovi nisu komercijalni, svi su jedinstveni i unikatni i teško je izraditi dva ista proizvoda. Prljić kaže, da postoji određena tipska proizvodnja ali da je uglavnom riječ o vrhinskim unikatnim proizvodima.
Svi proizvodi rade se po narudžbi za već poznate kupce. Proizvodi se mogu vidjeti u izložbenom salonu namještaja u Mostaru gdje se mogu i naručiti a u narednom periodu bit će predstavljeni i u Banjoj Luci.
“Mi našu prodaju najviše vršimo putem interneta. Namještaj je namjenjen ljudima sa dubljim džepom jer je njegova vrijednost skoro pa neprocjenjiva. Trenutno šaljemo jednu veliku narudžnu za našeg kupca u Hamburgu a u pitanju je namještaj od starih greda”, kaže Prljić.
Prodaja namještaja nije osnovni prihod ove firme. Svoje bogatstvo grade izvozom koji čini 60 posto, na skoro sva svjetska tržišta a trenutno su najznačajnija Francuska, Njemačka, Austrija i Hrvatska, preko kojih se njihovi proizvodi nađu i na drugim mjestima u svijetu.
“Naša trenutno najvažnija tržišta su Austrija i Francuska. Potražnja za bačvama je velika. Neke od najvećih vinarija koriste baš naše bačve. Od nedavno smo sa namještajem za vinske i pivske podrume prisutni na tržištu Hrvatske posebno na otocima kao što su Korčula, Pelješac ali i drugi”, govori Prljić.
Za uspješniji rad firmi kao što je ova i koja je vezana za drvnu industriju, Prljić kaže da je neophodna aktivna uključenost države.
“Najveći problem u svemu je administracija. Mi se kao poslodavci snalazimo na razne načine ali neka država omogući da neke osnovne stvari budu olakšane, na taj način će i naše poslovanje biti olakšano”, kaže Prljić.
Jedan od prioriteta ove firme jeste pronalazak kooperanata koji bi uz njihovu stručnu pomoć bili obučeni da rade na izradi njihovog proizvodnog programa.
“Cilj nam je osposobiti male subjekte, obiteljske obrte, koji će uz našu pomoć sa dva ili tri uposlena raditi relativno skupe proizvode za ino tržište i na taj način promovisati svoj rad i ostvarivati određeni profit”, kaže Prljić.
Prije tri godine ova firma je krenula sa radom i imala je tri zaposlena, danas ih je 20 i svakodnevno se šire na polju svoga rada ali i na tržišta na koja plasiraju svoje proizvode. Zahvaljujući ljudima koji imaju bačvarsko iskustvo od preko 50 godina uspješno posluju. Posjeduju i FCS certifikat što znači da brinu za održiv razvoj šuma uz poštivanje ekoloških standarda.
I.M.
Izvor: akta.ba
